Svakog mjeseca, 60 miliona komada odjeće deponira se u lukama Gane . Proizvodi se smatraju smećem u industriji brze mode u Europi, Sjedinjenim Državama i Kini. Zemlja je jedno od najvećih deponija otpada na modnom tržištu i to je veliki ekološki i ekonomski problem.

Prema izvještaju BBC-a, ganski trgovci odlažu i kupuju odjeću po vrlo niskoj cijeni , koji je propao zbog same industrije brze mode. Odjeća se prodaje po težini i prodavci biraju onu koja je u dobrom stanju, ali je većina potpuno oštećena.

Deponija u Akri, Gana, puna je neželjene pošte i brze hrane modna odjeća

Oštećena odjeća šalje se na velike deponije koje se nalaze na samoj obali mora. Odjeća – koja je uglavnom od poliestera – na kraju se nosi na more. Kako je poliester sintetički i potrebno mu je vrijeme da se razgradi, pokazalo se da je to veliki ekološki problem za morski život uz obalu Gane.

Problem je ogroman: prema nedavnim istraživanjima, samo u SAD-u, potrošnja odjeće porasla je za više od 800% u posljednjih pet decenija i ovaj otpad ne ostaje u zemljama prvog svijeta. Druge zemlje poput Kenije također primaju prvo svjetsko modno smeće.

A problem leži u načinu na koji je brza industrijamodna opera. “Tržište brze mode je zapravo jedan od mehanizama koji doprinose prosperitetu kapitalističkog sistema. To je industrija koja ima opsežan proizvodni lanac i suočena je s mnogim rupama u sljedivosti i odgovornosti u nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. Model linearne ekonomije koji sistem predlaže na kraju ohrabruje korištenje jeftine radne snage, često nudi vrijednost ispod onoga što se smatra minimumom za život, a ne bavi se traženjem efikasnog rješenja za sav otpad koji proizvodi”, kaže on. Andara Valadares, savjetodavna predstavnica Fashion Revolutiona u Brazilu, rekla je za PUC Minas.

„Kompanije treba da nastoje vratiti društvu i prirodi ono što izvlače. To znači da moraju ponuditi više od jednog proizvoda, budući da su odgovorni i aktivni u potrazi za egalitarnijim sistemom. Mnogi poduzetnici misle da je održivost u suprotnosti sa stvaranjem bogatstva, ali je, u stvari, suprotno. Koncept održivog razvoja predlaže da se ta bogatstva pravednije dijele. I jasno je da resursi koji se koriste za stvaranje bogatstva ne mogu ugroziti zdravlje ljudi i planete, inače gubi smisao postojanja. Radi se o ravnoteži između društvenog, ekonomskog i ekološkog blagostanja”, dodaje on.