kapacitivnost je problem u našem društvu; osobe sa invaliditetom često postaju nevidljive u štampi, reklamama, tržištu rada i umjetnosti. I nakon mnogo borbe osoba sa invaliditetom za veću inkluziju, ova populacija još uvijek ima potrebne popravke i borbe.
Kada tražite 'Downov sindrom' na Google slikama, većina slike prikazuju bijelce sa trisomijom. I ovo je odraz kako osobe s invaliditetom iz drugih etničkih grupa, kao što su crnci i Azijati, na kraju pate od dvostrukih predrasuda: ableizam i rasizam.
Vidi_takođe: Najbolje božićne pjesme svih vremenaU bankama slika i anketama od strane Googlea, vidimo da je prostor dat bijelcima sa invaliditetom
2016., otac mlade žene s Downovim sindromom azijskog porijekla pitao je na radiju zašto nema toliko ljudi sa trizomijom etničkih grupa koji ne nisu oni bijeli. U intervjuu za Brasil de Fato radio, stručnjak Lenir Santos, predsjednik Brazilske federacije udruženja osoba s Downovim sindromom i potpredsjednik Fondacije za Downov sindrom, objašnjava da rasa ili fenotip ne mijenjaju šanse za bolest.
– Maju de Araújo: prva Brazilka s Downovim sindromom koja će biti dio L'Oréalovog tima ambasadora
“Njegova učestalost je ista na bilo kojoj trci, bilo japanskoj, orijentalnoj, biti crn. Od 800 do hiljadu porođaja,jedan će imati Downov sindrom. Crno stanovništvo je proporcionalno bijelom stanovništvu. Isti broj bele dece se rađa sa Daunovim sindromom i isti broj crne dece sa Daunovim sindromom. I zašto rijetko vidimo osobu sa Daunovim sindromom na televiziji, u časopisima, i uvijek se pojavi bijelac, rijetko se pojavi crnac? To je zbog duboke nejednakosti koju naš Brazil ima”, ističe Lenir Santos BdF-u.
Uključivanje osoba s invaliditetom mora biti praćeno rasnom, rodnom i seksualnom jednakošću
Zapravo, kada analiziramo medijsku prisutnost osoba sa invaliditetom i njihov uticaj, na primjer, na društvenim mrežama, uočavamo da su bijeli OSI sve prisutniji. I, na kraju dana, moramo raditi na uključivanju koje dovodi crnce, autohtone narode i sve rasne narode u debatu.
– Evelyn Labanda: prva voditeljica s Downovim sindromom u Ekvadoru želi se pridružiti otvorenoj TV
Vidi_takođe: Afropunk: najveći svjetski festival crnačke kulture otvara se u Brazilu koncertom Mano Browna“Činjenica je da se crnac sa invaliditetom rijetko pojavljuje u reklamnim kampanjama, ili kao reprezentativna slika društvenih agendi, a još manje zauzima mjesto govora. Ukratko, na crnoj osobi sa invaliditetom postoji dvostruki veo nevidljivosti: onaj sposobnog i onaj rasizma. Osnovno je da se crnci sa invaliditetom, zapravo, razmišljajujavnim politikama koje garantuju njihovu zaštitu, razvoj i inkluziju. Na društvu je i da osvijesti svoju ulogu i usvoji prakse koje omogućavaju okupaciju ove populacije na svim prostorima”, kaže Ana Paula Souza, crnkinja, majka djeteta s invaliditetom i članica Upravnog odbora AcolheDown u njenoj kolumni.